Visoki dužnosnici u Washingtonu i vodstvo OpenAI-a intenzivirali su rasprave kako bi istražili potencijalnu suradnju koja bi mogla promijeniti pravila igre u tehnološkom sektoru. Ovi diskretni sastanci otvorili su mogućnost da američka vlada stekne izravan udio u tvrtki koju vodi Sam Altman, što je potez usmjeren na jačanje veza suočen s izazovima koje predstavlja umjetna inteligencija na globalnoj razini.
Ove rasprave, koje traju već više od godinu dana, dobile su novi zamah nakon Altmanovih nedavnih sastanaka s raznim zakonodavcima i članovima administracije. Temeljna ideja je uspostaviti model upravljanja u kojem javni sektor ne djeluje samo kao nadzorno tijelo, već ima i pravo glasa u razvoju tehnologije koja se smatra ključnom za nacionalnu sigurnost i gospodarstvo.
Fond javnog bogatstva i građanska korist
Jedan od najupečatljivijih aspekata prijedloga je stvaranje državnog investicijskog instrumenta. Prema izvorima bliskim procesu, OpenAI razmatra doniranje dionica za financiranje ovog instrumenta. Cilj bi bio dugoročno ulaganje u diverzificiranu imovinu, što bi američkoj javnosti omogućilo sudjelovanje u eksponencijalnom rastu koji se očekuje u ovom sektoru u nadolazećim godinama.
Ovaj mehanizam bi omogućio izravnu raspodjelu prihoda ostvarenih rastom vrijednosti dionica kućanstvima . To je formula namijenjena ublažavanju skepticizma dijela društva koji se boji da će se bogatstvo generirano umjetnom inteligencijom koncentrirati u rukama nekolicine, dajući time tehnologiji mnogo društveniju i redistributivniju dimenziju.
Inicijativa se pojavila u kontekstu gdje u političkoj sferi kruže i drugi, agresivniji prijedlozi , poput onog koji promoviraju neki senatori koji se zalažu za obvezni prijenos kapitala. Međutim, put o kojem se trenutno pregovara s OpenAI-jem temelji se na dobrovoljnosti i strateškom partnerstvu koje izbjegava zakonodavna nametanja koja bi mogla ugušiti inovacije ili odvratiti privatne investitore.
Rekordna procjena i horizont inicijalne javne ponude (IPO)
Interes vlade nije slučajan, posebno s obzirom na brojke tvrtke. S vrijednošću koja već prelazi 850 milijardi dolara, OpenAI se priprema za debi na financijskim tržištima koji bi mogao povećati njegovu tržišnu kapitalizaciju na 1 bilijun dolara, slijedeći trend drugih tvrtki koje se pripremaju za svoje inicijalne javne ponude (IPO) . Ovaj skok na burzu odmah bi ga smjestio među najvrjednije tvrtke na planetu, natječući se izravno s divovima Silicijske doline.
Kako bi dosegla ovu točku, tvrtka je nedavno završila povijesnu rundu financiranja , prikupivši preko 122.000 milijarde dolara. U ovoj rundi sudjelovali su veliki igrači poput Amazona , Nvidije i SoftBanka , što pokazuje da je interes investitora za generativnom umjetnom inteligencijom i dalje visok unatoč regulatornim neizvjesnostima koje i dalje nadvisuju sektor.
Osim financijskih aspekata, odnos između OpenAI-a i vlade već ima operativne presedane. Posljednjih mjeseci postignuti su sporazumi o integraciji njegovih modela u klasificirane vladine mreže , poput onih Pentagona. Ova uloga preferiranog partnera pojačava ideju da se Altmanova tehnologija smatra vrhunskom strateškom imovinom, iznad ostalih konkurenata koji su imali više trenja s vlastima oko sigurnosnih pitanja.
Utjecaj na poduzetnički ekosustav i regulaciju u Europi
Ovaj potez u Sjedinjenim Državama pomno se prati u Španjolskoj i ostatku Europske unije. Za lokalne osnivače startupa i europske regulatore, koji već posluju prema Uredbi o umjetnoj inteligenciji, ovaj presedan je ključan. Ako Washington odluči postati dioničar, to bi moglo stvoriti konkurentski jaz u kojem tvrtke koje podržava država imaju prednosti u pristupu javnim ugovorima ili pojednostavljenju procesa, prisiljavajući Španjolsku agenciju za nadzor umjetne inteligencije i druga tijela da preispitaju svoje strategije industrijskog razvoja.
Međutim, ne gledaju svi na ovaj pristup pozitivno. Neki stručnjaci upozoravaju na rizik da će javna uprava izgubiti svoju nepristranost preuzimanjem uloge dioničara . Postoji zabrinutost da će, budući da ima financijski udio u vrijednosti tvrtke, vlada biti manje rigorozna u nadzoru potencijalnih zloupotreba ili etičkih rizika koji proizlaze iz algoritama, dajući prioritet financijskim rezultatima nad javnom dobrobiti.
Ovaj novi scenarij oslikava stvarnost u kojoj odnos između javnog i privatnog sektora ulazi u nepoznato područje. Mogućnost da država izravno upravlja udjelima u tvrtkama koje predvode tehnološku budućnost trend je koji će, ako se potvrdi, oblikovati smjernice industrije za sljedeće desetljeće, prisiljavajući građane i tvrtke da se prilagode okruženju u kojem je vlada istovremeno sudac i partner.
